Koji Android telefon ima najbolju kameru? Usporedili smo dva vrhunska telefona s najboljim kamerama koje se trenutno nude. Koji je bolji po danu, LG G3 ili Samsung Galaxy S5?
Prošle godine je LG G2 ugodno iznenadio kvalitetom kamere, koja je imala prosječan senzor (veličine 1/3.06″, 13 MP) ali izvrsnu optiku te optičku stabilizaciju slike i videa. Nasljednik, LG G3, je zadržao senzor ali optika bi sada trebala biti još bolja.
Njemu smo suprotstavili Samsung Galaxy S5, koji ima veći senzor (1/2.6″, 16 MP, ISOCELL tehnologiju za bolje hvatanje svjetla) ali nije opremljen optičkom stabilizacijom slike.
Zašto smo usporedili samo ta dva telefona? Sony Z2 je ispao iz konkurencije najboljeg zbog problematičnog balansa bijele (to je mučilo i Z1 – šteta što to nisu ispravili). Naime, slike često snažno vuku na žuto, posebice kad ima manje svjetla, dok su po danu u pravilu OK, ali ipak kvalitetom nisu u samom vrhu.
HTC One M8 nije niti bio u konkurenciji za najbolju Android kameru (slabih 4 MP + izostanak optičke stabilizacije s originalnog HTC One u korist dva objektiva. Hmmm….).
Kinezi napreduju, no još se ne mogu mjeriti s premium proizvođačima. Nokia? Finci su poznati po izvrsnim kamerama, Nokia 1020 i dalje ima najbolju kameru koju smo vidjeli u telefonu, ali WP8 odbija kupce.
Slijede osnovni pojmovi fotografiranja u okviru, ako ste upoznati s njima slobodno preskočite tehnikalije…
Veličina senzora
Malo tehnikalija je neizbježno, pa objasnimo prvo senzore. U pravilu, veći senzor hvata više svjetla i daje bolju sliku. Veličina senzora se definira njegiovom dijagonalom. Najveći se koriste u FullFrame SLR fotoaparatima, njihova dijagonala je 1/1″, dakle 25.4″. Samsung Galaxy S5 ima senzor dijagonale 1/2.6″, znači 9.77 mm dok LG G3 ima senzor 1/3.06″, 8.3 mm. Najveći senzor koristi spomenuta Nokia 1020, 1/1.5″, 16.9 mm. Zašto svi nemaju velike senzore? Veći senzor treba i veću optiku, koja zauzima bitno više mjesta.
Broj piksela
Više je bolje, ali ne uvijek. Više piksela znači da ćete fotografiju moći bolje izrezivati, tj. kadrirati. No, ako nagurate previše piksela na mali senzor slika će biti šumovita i niže kvalitete. To je, pored optike, razlog zašto nekoliko godina stariji SLR fotoaparati, s recimo 10 MP, imaju bitno bolju kvalitetu fotografija od smartphonea s 16 ili 20 MP, posebice u uvjetima manje osvijetljenosti.
ISO vrijednosti
Svaki senzor može mijenjati osjetljivost na svjetlo; kad je manje svjetla, pojačava se osjetljivost i/ili produljuje ekspozicija. Najbolja kvaliteta slike dobiva se uz mnogo svjetla (sunčan dan), kad je osjetljivost najniža. Mjera osjetljivosti je ISO, a ISO100 je optimum za snimanje po suncu. Uđete li u sjenu, ili u kuću (iako ste po danu) slike s ISO 100 će biti tamne, pa se pojačava osjetljivost na ISO200, ISO400 itd. Negativna nuspojava: rast šuma koji kvari kvalitetu fotografija. Senzori na smartphoneima najbolje rade s ISO100 do ISO200, no to se najčešće automatski podešava. SLR fotoaparati nemaju problema sa šumom do ISO1600, bolji i više.
Ekspozicija
Ukratko: vrijeme izlaganja senzora svjetlosti, tj. slici koju slikamo. Uvijek je bolje da je što kraća, jer dulja ekspozicija muti sliku u pokretu. Mjeri se u sekundama, tj. njenim dijelovima npr. 1/4000 s. Ako je slika previše eksponirana u odnosu na osjetljivost senzora, otvor blende i svjetlosnim uvjetima, slika će biti “spaljena”. U suprotnom, bit će pretamna.
Otvor blende
Pojednostavljeno, to je propusnost objektiva ili leće. Što je manji broj znači da je svjetlosni bolji objektiv. Idealno, bio bi to F1 (100% propušteno svjetlo), telefoni imaju F2 (izvrsno) do F3 (slabo) blende.
Optička stabilizacija slike
Naše ruke drhte što muti sliku, posebice kod duljih ekspozicija. Optička stabilizacija slike ima titrajuću leću (ili senzor) koji poništavaju drhtanje naših ruku. To znači da će telefon s optičkom stabilizacijom slike imati veći postotak oštrih fotografija, i da će imati prednost kod slikanja u tamnijim uvjetima.
Balans bijele
Muče vas nerealne boje? Krivac je loš balans bijele, što se svakome povremeno događa, posebice na automatskim postavkama. Naravno, idealna fotografija mora izgledati kao i u stvarnosti, bez otklona u nijansama boja.
Veličina senzora
Malo tehnikalija je neizbježno, pa objasnimo prvo senzore. U pravilu, veći senzor hvata više svjetla i daje bolju sliku. Veličina senzora se definira njegiovom dijagonalom. Najveći se koriste u FullFrame SLR fotoaparatima, njihova dijagonala je 1/1″, dakle 25.4″. Samsung Galaxy S5 ima senzor dijagonale 1/2.6″, znači 9.77 mm dok LG G3 ima senzor 1/3.06″, 8.3 mm. Najveći senzor koristi spomenuta Nokia 1020, 1/1.5″, 16.9 mm. Zašto svi nemaju velike senzore? Veći senzor treba i veću optiku, koja zauzima bitno više mjesta.
Malo tehnikalija je neizbježno, pa objasnimo prvo senzore. U pravilu, veći senzor hvata više svjetla i daje bolju sliku. Veličina senzora se definira njegiovom dijagonalom. Najveći se koriste u FullFrame SLR fotoaparatima, njihova dijagonala je 1/1″, dakle 25.4″. Samsung Galaxy S5 ima senzor dijagonale 1/2.6″, znači 9.77 mm dok LG G3 ima senzor 1/3.06″, 8.3 mm. Najveći senzor koristi spomenuta Nokia 1020, 1/1.5″, 16.9 mm. Zašto svi nemaju velike senzore? Veći senzor treba i veću optiku, koja zauzima bitno više mjesta.
Broj piksela
Više je bolje, ali ne uvijek. Više piksela znači da ćete fotografiju moći bolje izrezivati, tj. kadrirati. No, ako nagurate previše piksela na mali senzor slika će biti šumovita i niže kvalitete. To je, pored optike, razlog zašto nekoliko godina stariji SLR fotoaparati, s recimo 10 MP, imaju bitno bolju kvalitetu fotografija od smartphonea s 16 ili 20 MP, posebice u uvjetima manje osvijetljenosti.
Više je bolje, ali ne uvijek. Više piksela znači da ćete fotografiju moći bolje izrezivati, tj. kadrirati. No, ako nagurate previše piksela na mali senzor slika će biti šumovita i niže kvalitete. To je, pored optike, razlog zašto nekoliko godina stariji SLR fotoaparati, s recimo 10 MP, imaju bitno bolju kvalitetu fotografija od smartphonea s 16 ili 20 MP, posebice u uvjetima manje osvijetljenosti.
ISO vrijednosti
Svaki senzor može mijenjati osjetljivost na svjetlo; kad je manje svjetla, pojačava se osjetljivost i/ili produljuje ekspozicija. Najbolja kvaliteta slike dobiva se uz mnogo svjetla (sunčan dan), kad je osjetljivost najniža. Mjera osjetljivosti je ISO, a ISO100 je optimum za snimanje po suncu. Uđete li u sjenu, ili u kuću (iako ste po danu) slike s ISO 100 će biti tamne, pa se pojačava osjetljivost na ISO200, ISO400 itd. Negativna nuspojava: rast šuma koji kvari kvalitetu fotografija. Senzori na smartphoneima najbolje rade s ISO100 do ISO200, no to se najčešće automatski podešava. SLR fotoaparati nemaju problema sa šumom do ISO1600, bolji i više.
Svaki senzor može mijenjati osjetljivost na svjetlo; kad je manje svjetla, pojačava se osjetljivost i/ili produljuje ekspozicija. Najbolja kvaliteta slike dobiva se uz mnogo svjetla (sunčan dan), kad je osjetljivost najniža. Mjera osjetljivosti je ISO, a ISO100 je optimum za snimanje po suncu. Uđete li u sjenu, ili u kuću (iako ste po danu) slike s ISO 100 će biti tamne, pa se pojačava osjetljivost na ISO200, ISO400 itd. Negativna nuspojava: rast šuma koji kvari kvalitetu fotografija. Senzori na smartphoneima najbolje rade s ISO100 do ISO200, no to se najčešće automatski podešava. SLR fotoaparati nemaju problema sa šumom do ISO1600, bolji i više.
Ekspozicija
Ukratko: vrijeme izlaganja senzora svjetlosti, tj. slici koju slikamo. Uvijek je bolje da je što kraća, jer dulja ekspozicija muti sliku u pokretu. Mjeri se u sekundama, tj. njenim dijelovima npr. 1/4000 s. Ako je slika previše eksponirana u odnosu na osjetljivost senzora, otvor blende i svjetlosnim uvjetima, slika će biti “spaljena”. U suprotnom, bit će pretamna.
Ukratko: vrijeme izlaganja senzora svjetlosti, tj. slici koju slikamo. Uvijek je bolje da je što kraća, jer dulja ekspozicija muti sliku u pokretu. Mjeri se u sekundama, tj. njenim dijelovima npr. 1/4000 s. Ako je slika previše eksponirana u odnosu na osjetljivost senzora, otvor blende i svjetlosnim uvjetima, slika će biti “spaljena”. U suprotnom, bit će pretamna.
Otvor blende
Pojednostavljeno, to je propusnost objektiva ili leće. Što je manji broj znači da je svjetlosni bolji objektiv. Idealno, bio bi to F1 (100% propušteno svjetlo), telefoni imaju F2 (izvrsno) do F3 (slabo) blende.
Pojednostavljeno, to je propusnost objektiva ili leće. Što je manji broj znači da je svjetlosni bolji objektiv. Idealno, bio bi to F1 (100% propušteno svjetlo), telefoni imaju F2 (izvrsno) do F3 (slabo) blende.
Optička stabilizacija slike
Naše ruke drhte što muti sliku, posebice kod duljih ekspozicija. Optička stabilizacija slike ima titrajuću leću (ili senzor) koji poništavaju drhtanje naših ruku. To znači da će telefon s optičkom stabilizacijom slike imati veći postotak oštrih fotografija, i da će imati prednost kod slikanja u tamnijim uvjetima.
Naše ruke drhte što muti sliku, posebice kod duljih ekspozicija. Optička stabilizacija slike ima titrajuću leću (ili senzor) koji poništavaju drhtanje naših ruku. To znači da će telefon s optičkom stabilizacijom slike imati veći postotak oštrih fotografija, i da će imati prednost kod slikanja u tamnijim uvjetima.
Balans bijele
Muče vas nerealne boje? Krivac je loš balans bijele, što se svakome povremeno događa, posebice na automatskim postavkama. Naravno, idealna fotografija mora izgledati kao i u stvarnosti, bez otklona u nijansama boja.
Muče vas nerealne boje? Krivac je loš balans bijele, što se svakome povremeno događa, posebice na automatskim postavkama. Naravno, idealna fotografija mora izgledati kao i u stvarnosti, bez otklona u nijansama boja.
Nema komentara:
Objavi komentar