Prije gotovo dvije godine smo napravili prvu analizu u kojoj smo provjerili priču koja se učestalo širi po internetu, a koja govori o tome kako se slika na televizoru može jednostavno poboljšati ako se kopiraju postavke koje je netko objavio nakon što je svoj televizor kalibrirao putem specijalizirane opreme. Rezultat tog testa je pokazao kako kopiranje postavki nikada neće pružiti jednako preciznu sliku kao na direktno kalibriranom modelu, uz dio parametara koji se bolje, a dio lošije preslikava s modela na model. S obzirom da smo tada koristili slabiju tehničku opremu, odlučili smo test ponoviti s mnogo ozbiljnijim komponentama, CalMAN softverom i SpectraCal C6 Special Edition kolorimetrom. Za test smo iskoristili dva LG-jeva LCD televizora za ovu godinu, modele 39LN575S, oba proizvedena u lipnju ove godine.
Karakteristike slike modernih televizora i savjeti za njihovo jednostavno podešavanje
Prije nego što prezentiramo rezultate naše analize, trebamo se osvrnuti na kvalitetu slike modernih televizora, odnosno njihovu preciznost u praćenju standardnih vrijednosti koje se analiziraju tijekom svakog procesa kalibracije. Ako pod pojmom kvalitete slike gledamo preciznost gamme, odstupanja u RGB balansu i raspon boja, LCD i plazma televizori nikada nisu imali bolju sliku. Svi televizori koje smo testirali ove godine (i dobar dio prošlogodišnjih) imaju u svojim kino i stručnim predlošcima vrlo mala odstupanja i samim time vrlo neutralnu sliku koja će vjerno prenijeti ugođaj u filmovima. Za prosječnog korisnika to je sasvim dovoljno i jedini parametri koje obično proizvođači krivo tvornički podese jesusvjetlina (koja je previsoka), oštrina (koja je preizražena i narušena zbog krivog mapiranja piksela) i redukcija šuma i smetnji u slici (proizvođači još uvijek optičku karakteristiku filmova – šum, gledaju kao negativnost i nastoje ju potisnuti, a analogne izvore gotovo da nitko više ne gleda da bi takvi filteri bili aktivni).
Svjetlinu je jednostavno prilagoditi kroz kontrolu pozadinskog osvjetljenja, a koja je obično prva stavka koja se navodi u izbornicima za podešavanje slike. Svjetlinu jednostavno prilagodite uvjetima u prostoriji gledajući video zapis ili sliku s oko 50% bijele i isto toliko crne boje dok ne dođete do razine koja vam neće biti naporna za oči, a da pritom bijela ne postane siva i beživotna. Obično je ovo problem kod LCD televizora jer plazme ne mogu ostvariti tako visoke razine svjetline. Oštrinu se može jednostavno podesiti gledajući testni uzorak razlučivosti koja odgovara rezoluciji zaslona (preporučujemo provjeru s AVS HD 709 testnim diskom), uz uvjet da ste prije toga pravilno podesili format slike (ne koristiti 16:9 nego Just Scan, Dot by Dot, Native itd.) i isključili preskeniranje (overscan). Na kraju, redukcija šuma se može isključiti kroz istoimenu kontrolu (Noise Reduction i MPEG Noise Reduction). Odabirom Cinema/Expert/Hollywood predložaka i ispravljanjem tvorničkim postavki dobiti ćete gotovo kalibriranu sliku i možete bezbrižno uživati u sadržajima.
Kao što ste mogli pročitati, u uputama za postizanje najbolje slike nismo nigdje spomenuli kopiranje postavki bez obzira iz kojeg izvora one dolazile. Razlog jest taj što kopiranjem istih ne možete biti sigurni hoće li se slika poboljšati ili pogoršati jer ne znate kakva je točno ona tvornički. Teško je gledajući boje na ekranu reći jesu li one blizu onih koje su zapisane na originalnom disku ili neka od njih dominira, posebno ako govorimo o tvorničkim predlošcima koji su danas tako podešeni da neka velika odstupanja nisu primjetna netreniranom oku. Kalibratori diljem svijeta diskutiraju o dijeljenu postavki, neki ih objavljuju, drugi ne, no činjenica jest da kopiranje istih nije rješenje jer bez osnovne edukacije osoba niti neće znati što je tim podešavanjima dobila. Iz našeg iskustva direktna kalibracija ne samo da će osigurati izvrsnost slike i čak uštedjeti vaš novac (jer pravilno kalibriran model niže serije može imati bolju sliku od jačeg i skupljeg modela koji nije kalibriran), nego ćete nakon njega biti educirani i razumjeti zašto su boje baš takve i koji su ključni parametri koji određuju ono što razumijemo pod pojmom “dobra slika”.
Nema komentara:
Objavi komentar